Phangle ando networko khetanes

Paruvindos eksperijenci thaj informacija: Amare membrura si pe vi le duj riga la granicake Nijamco-Danemarka thaj si anda lashi kooperacija, savi amen kamas te komunikis lan perdal Europa.

O cilo amare networkosko si te das dumo le dialogos thaj le aktivitaten katar thaj anda minoritetura katar e granica Nijamco-Danemarka thaj maj dur. Amare partenero organizacije den dumo kash te vazdel pes o hakijaripe katar e nacionalno minoritetura thaj etnichno grupe thaj vi lengi chib thaj kultura.

E minoritetura thaj e etnichno grupe save si prindzarde ando regiono le granicako Nijamco-Danemarka si hakijarde sar nacionalno minoritetura. Ando Schleswig-Holstein, kadala si e Danemarkako minoriteto, o minoriteto katar e nijamcisko Sintura thaj Roma, thaj e Friziansko etnichno grupa, savengi protekcija thaj vazdipe si ramome andre ande kostitucija katar o Schleswig-Holstein. Pashe inke, e nijamcisko minoriteto ando Nord Schleswig ande Danemarka si sa kade membro ando Minoritatengo Kompetencengo Networko.                                                                                                   

Zurearindos e percekpcija

O vizibiliteto katar e nacionalno minoritetura si e bazichno problema de maj but bersh savi si e baza katar sa e diskusije pala minoritetura. Andre si vi e percepcija le manushengi so vizitin o regiono katar e granica Nijamco-Danemarka thaj membrura anda majoriteto, savo shaj te avel aver/verver.

Aktualno eksamplura katar e publichno percepcija si bilingualo thanenge anava thaj trafikoske semnura, sar kodola so si ande Frizansko chib. E Danimarkako minoriteto si sa kade vizibilno perdal e semnura anda thanenge anava, kade sar si ando Flensburg/Flensborg. Vi le edukacijake riga khelen jekh rola. Pashe, e Danimarkako minoriteto si prezento perdal e but hurdelina/kindergarten thaj shkoli. Kodolesa ke si len o nevimatengo lil "Flensborg Avis", vazdas pes jekh zuralo punkto peske ande publichno sfera. O nijamcisko minoriteto ando Nord Schleswig si zurales reprezentime ande media perdal pesko nevimatengo lil "Der Nordschleswiger" thaj sa kade si len hurdelina thaj shkoli saven si len impakto po lokalno nivelo ande svakone gesesko trajo.

O multilingualismo katar e nacionalno minoritetura trebul te nerin peske maj but than ande media de sar si len akana. Jekh temato si klaro: jekh chib kaj ni eksistujl ande media si jekh muli chib. Kado si specijalno phares anda e Romani chib, e chib katar e nijamciska Sintura thaj Roma, thaj anda Nord Frizianongi chib. Ale kothe si progreso, sar si o nevo dikcionari anda Nord Frizianongi chib: friesisch.net. O dikcionaro shaj te avel jekh modelo anda e Romani chib vaj anda regionalno chiba sar si e Plattdeutsch vaj Synnejysk.

Schleswig-Holstein: Minoritateaki politika sar modelo

Le Strukture ando federalno them Schleswig-Holstein sikavel sar e minoriteaki politika anda Schleswig -Holstein shaj te avel jekh modelo anda avera thema. Kodo ke ramosarde andre ande le themeski konstitucija le minoritaten, thaj vi ke anavde jekhe manushes sar centralno kontaktosko manush - Minoritatengo Komisionari Johannes Callsen, si jekh but zuralo fundamento anda e protekcija le minoritatengi ando Schleswig-Holstein.  Le minoritetura si vizibilno ande rig katar e granica Nijamco-Danemarka ande lengo diversiteto  thaj ke trajn khetanes le majoritateasa thaj si inkludime andre.

Si importanto ka e nacionalno minoritetura maj dur te aven dzivdi rig anda societeta ande rig katar e granica Nijamco-Danemarka. Amare evenimentura si kerde kash te vazden o paruvipe thaj o hakijaripe mashkar minoritetura thaj majoriteto. Le manusha so keren vizita ke rig katar e granica Nijamco-Danemarka shaj te sikjion perdal dialogo sar thaj soske si shajpe  te lel pes o drom anda pachaki coeksistenca/trajo thaj na marimata pherde konliktonca. E maj vashno kompetenci so shaj te sikijarel pes, shaj te dzutin pashe te inkerel pes thaj te buhlearel pes maj dur e pachaki societeta kade sar dzanas lan amen ages.

Najs tumenge anda suporto